Haški tribunal danas (10:00) izriče presudu Vojislavu Šešelju

31 Mar 2016

Trinaest godina nakon dobrovoljne predaje Vojislava Šešelja, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u četvrtak će izreći prvostepenu presudu vođi srpskih radikala, optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1993. godine počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i protiv vojvođanskih Hrvata, na koje je poticao govorima mržnje i slanjem svojih dobrovoljačkih snaga u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Početak izricanja presuda je u 10:00 sati bez prisustva optuženog, koji je najavio da će u 12:00 sati održati konferenciju za novinare u sjedištu Srpske radikalne stranke u Beogradu.

Optužnica protiv Šešelja se sastoji od devet tačaka.

U tri tačke se tereti za zločine protiv čovječnosti: progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i prisilno premještanje.

Šest tačaka optužnice Šešelja tereti za kršenje zakona i običaja ratovanja: ubistvo, mučenje i okrutno postupanje, bezobzirno razaranje i pljačka javne ili privatne imovine.

Udruženi zločinački poduhvat

Tužilaštvo u optužnici navodi da je ovo Šešelj počinio kao dio udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio da se većina Hrvata, Bošnjaka i ostalo nesrpsko stanovništvo ukloni sa dijela teritorija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine.

Nakon što se optuženi odbio vratiti u haški pritvor prije izricanja presude, Sudsko vijeće nije insistiralo da bude prisutan u Hagu pri samom izricanju presude.

Umjesto toga, ponudilo mu je da proces prati videolinkom.

Haško tužlaštvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelj proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te vojvođanskih Hrvata pod patronatom Srbije, koje je uključivalo ubistva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Bošnjaka i Hrvata.

"On je odgovoran za patnje desetina hiljada žrtava, koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka", kazao je na kraju završnih riječi glavni tužilac u predmetu Mathias Marcusen.

Šešelj, koji je odbio pojaviti se u haškoj sudnici na izricanju presude, poručio je dvije sedmice uoči njenog objavljivanja kako ga ona ne zanima te je najavio žalbu na presudu "kakva god bila".

On je tvrdio kako ima saznanja da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora.

Uslovna sloboda

Šešelj je na uslovnoj slobodi od novembra prošle godine, kada ga je Haški sud pustio zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, odnosno jetrenih metastaza raka debelog crijeva.

Optužen je u devet tačaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci.

Ideju "velike Srbije" sa zapadnom granicom Virovitica - Karlovac - Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom i huškačkim govorima mobilizirao i poticao na progon i ubijanje Hrvata i Bošnjaka ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužilaštvo.

Tužilaštvo je na suđenju kao dokaze uvelo niz njegovih huškačkih govora i snimke obilazaka, u uniformi ili u civilu, srpskih dobrovoljačkih jedinica koje je poticao da pustoše i čine zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Govor mržnje

Šešelj na tim snimkama objašnjava kako je mobilizovao dobrovoljce SRS-a i upućivao ih u, kako ih je nazivao, "srpske zemlje" u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Među govorima mržnje koji su prikazani u sudnici su i oni iz 1991. godine - od plitvičkog govora, u kojem je najavio da će se "kotrljati glave" preko mitinga u baranjskom Jagodnjaku, na kojem je govorio da je to srpska zemlja, do govora u Skupštini Srbije potkraj 1991. godine, u kojem je pozvao na razmještanje tadašnje Jugoslovenske narodne armije na granice "velike Srbije", zauzimajući se za obračun s Hrvatskom ako treba i napalm bombama i bez obzira na eventualne civilne žrtve.

Odbrana granica "velike Srbije" na području Hrvatske bila je važnija "nego bojati se hoće li pritom pasti neke slučajne žrtve - 'pa ko im je kriv - htjeli su rat, imaju rat'", kazao je tada Šešelj u Skupštini Srbije.

U Vukovaru je poručio da "nijedan ustaša ne smije živ otići iz Vukovara", a kako su tužioci istakli - njegovi dobrovoljci "napravili su upravo ono što je Šešelj govorio".

U Skupštini se u aprilu 1992. godine zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine, a na mitingu u Hrtkovcima u maju 1992. godine, na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići, Šešelj je poručio da će "ako sami ne odu, organizovati prevoz autobusima" do hrvatsko-srpske granice, pa dalje neka idu pješice u "svoju lijepu".

Učestvovanje u zločinima

Dokazujući njegovu odgovornost za vukovarske zločine, tužioci su kao svjedoke izveli i Šešeljeve dobrovoljce i pripadnike srpskih snaga, koji su opisali kako su dobrovoljci Srpske radikalne stranke učestvovali u zločinima nad Hrvatima te kako ih je Šešelj tokom obilaska za vrijeme borbi za Vukovar ohrabrivao da ustraju i sam pucao na hrvatske snage.

Tužioci su na suđenju dokazivali da je Šešelj, itekako svjestan pokretačke snage svojih zapaljivih govora, etiketirao Hrvate kao ustaše, a sve u Bosni i Hercegovini koji su se zalagali za opstanak te države islamskim fundamentalistima, kako bi poticao na njihov progon samo zato što su bili "pogrešne" nacionalnosti i zato što su živjeli na zemlji za koju je optuženi mislio da je srpska.

U Srbiji je imao status medijske zvijezde i zato je njegova odgovornost veća, a njegove izjave i govori imali su za cilj ohrabriti Srbe na počinjenje zločina i osloboditi ih od odgovornosti ukoliko takve zločine počine, zaključak je tužilaca na kraju dokaznog postupka.

Na suđenju Šešelju, koje je počelo 2007. godine, tužilaštvo je izvelo 72 svjedoka kako bi dokazalo da je Šešelj poticao na progon, etničko čišćenje i ubistva.

Ugroženi svjedoci

Tužioci su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su učestvovali Šešeljevi dobrovoljci.

Svjedočili su i prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci.

Uz govore mržnje, kojima je dehumanizirao pripadnike drugih naroda, Šešelj je organizovao 30.000 dobrovoljaca, koje je poslao u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, gdje su činili zločine na području Vukovara, Zvornika, Sarajeva, Mostara, Nevesinja i Hrtkovaca.

Suđenje Šešelju je najduže suđenje pred Haškim tribunalom.

Šešelj je bio u Haškom pritvoru od 2003. godine.

U međuvremenu, tri puta mu je suđeno za nepoštivanje suda, štrajkovao je glađu, a suđenje je prekidano i na zahtjev tužilaštva, zbog ugrožene sigurnosti svjedoka u postupku.

(Agencije)

Ocijeni
(0 glasova)

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo