HAAG: "Ništa ne upućuje na to da je slanje dobrovoljaca bilo u zločinačke svrhe"

31 Mar 2016

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koje je većinom glasova oslobodilo Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice, zaključilo je da je plan stvaranja Velike Srbije bio politički projekt, a ne kriminalni čin te da proglašenje autonomnih srpskih područja u Hrvatskoj i BiH nije predstavljalo dio plana za uspostavu Velike Srbije.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda oslobodilo je u četvrtak vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja po svim tačkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH.

"Većina u Sudskom vijeću mišljenja je da je Tužilaštvo dalo vrlo parcijalnu interpretaciju događaja za koje tvrdi da dokazuju postojanje zločinačkog plana za stvaranje Velike Srbije ili drugog entiteta sličnog imena. Opisujući uspostavu srpskih autonomnih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kao akcije koje su bile dio plana za stvaranje Velike Srbije, a ne objašnjavajući širi kontekstu u kojem su te akcije poduzete - naime, secesiju Hrvatske i Bosne i Hercegovine - Tužilaštvo daje intepretaciju koja u najboljem slučaju prikriva način na koji su se događaji odvijali, a u najgorem slučaju ih iskrivljuje u odnosu na dokaze predočene Vijeću, a koji su bili dokazi Tužilaštva", kaže se u sažetku presude.

Spominjenjem secesije Hrvatske i BiH čini se da Sudsko vijeće nije uzelo u obzir mišljenje Badinterove komisije od 29. novembra 1991. koje je bilo temelj za priznavanje nezavisnosti bivših jugoslavenskih republika. Po mišljenju Badinterove komisije, bivša Jugoslavija se raspala, a granice između bivših federativnih jedinica uzete su kao državne granice novonastalih zemalja, koje se silom ne mogu mijenjati.

U sažetku presude se kaže da većina u Vijeću smatra da je plan stvaranja Velike Srbije u načelu bio politički, a ne kriminalni plan te da cjelina dokaza ne upućuje na to da je proglašenje autonomije Srba u Hrvatskoj i BiH bilo rezultat zločinačkog poduhvata.

Vijeće smatra da nema kaznene odgovornosti u slanju dobrovoljaca

"Nije sporno da je Šešelj bio vođen strastvenom političkom ambicijom stvaranja Velike Srbije. Međutim, ništa ne upućuje na to da je slanje dobrovoljaca bilo u zločinačke svrhe.

Postoji razumna mogućnost da je slanje dobrovoljaca bilo namijenjeno zaštiti Srba", stoji u zaključcima presude.

 Po većini članova Sudskog vijeća novačenje i slanje dobrovoljaca ne predstavlja nelegalnu aktivnost. "Naprotiv, to bi se uvelike moglo objasniti ratnim kontekstom. Pravni okvir bivše Jugoslavije dopuštao je korištenje dobrovoljaca. Oni su bili integrirani u oružane snage SFRJ, uključujući JNA i TO. Osim toga, Vijeće primjećuje da Vojislav Šešelj nije bio nadređen dobrovoljcima raspoređenim na terenu", kaže se u sažetku presude.

 Vijeće zaključuje da "propaganda nacionalističke ideologije" nije sama po sebi zločin.

 Za Šešeljeve huškačke govore od 7. novembra 1991. na putu za Vukovar, te od 12. na 13. novembra u Vukovaru, kada je rekao da "nijedan ustaša ne smije živ izići iz Vukovara" te za govor iz marta 1992. u Malom Zvorniku, kada je pozvao "četnike da se osvete balijama" i da ih protjeraju dalje na istok, daleko od rijeke Drine, te govor u Hrtkovcima 6. maja 1992. godine, kada je rekao da za Hrvate nema mjesta u Hrtkovcima, Vijeće kaže da su služili za podizanje morala vojnicima na terenu.

"Većina, sutkinja Lattanzi se ne slaže, ne može isključiti razumnu mogućnost da su ti govori održani u kontekstu sukoba i bili zamišljeni kao dizanje morala vojnicima na terenu, a ne poziv njima da nikoga ne poštede", kaže se u sažetku presude.

Što se tiče progona Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci, talijanska sutkinja Flavia Lattanzi i senegalski sudac Mandiaye Nianga, dok se predsjedavajući Vijeća Antonetti ne slaže, smatraju da je Šešeljev govor u Hrtkovcima predstavljao jasan poziv za protjerivanje Hrvata iz tog mjesta, ali većina smatra, s iznimkom sutkinje Lattanza, da Tužilaštvo nije dokazalo da je taj govor bio uzrok za odlazak Hrvata ili za kampanju progona kako navodi Tužilaštvo", kaže se u sažetku presude.

Za Šešeljeve govore u srbijanskoj skupštini u travnju 1992. godine većina u Vijeću smatra da su to bili pozivi na protjerivanje Hrvata, ali je presuđeno da je Šešelj tada bio u opoziciji srbijanskoj politici i da je to bio izraz alternativnog političkog programa koji nikad neće biti proveden.

Ni pozivi Srbima da očiste Bosnu od "pogana i balija" nisu bili pozivi na etničko čišćenje. "Većina vjeruje da dokazi koje je dostavilo Tužilaštvo nisu dovoljni da bi se isključila mogućnost, s obzirom na kontekst, da je Šešelj tim pozivima sudjelovao u ratnim naporima galvanizirajući srpske snage", kaže se u sažetku presude.

Talijanska sutkinja Flavia Lattanzi bila je preglasana u većini tačaka optužice. Ona je  smatrala da je krivnja vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja dokazana u osam od devet tačaka optužnice.

Raspravno vijeće je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju zaključilo  da nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata na čelu s bivšim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem kojemu je, po tužiteljima, bio cilj etnički progon nesrba iz dijelova Hrvatske i BiH radi stvaranja velike Srbije.

"Cilj dogovora bio je obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjene zločina", kazao je predsjedavajući sudija Jean Claude Antonetti.

"Tužilac nije dokazao postojanje udruženog zločinačkog poduhvata", kazao je Antonetti.
 

Nakon toga vijeće je zaključilo da Vojislav Šešelj nije odgovoran za fizičko počinjenje progona i deportacija.

Ocijeni
(0 glasova)

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo