Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

 

Slušajte uživo

Zajedno protiv negiranja: Poziv građanima da na domovima istaknu bijele čaršafe

, Objavljeno u BiH Istaknuto

Udruženje žrtava i svjedoka genocida poziva građane Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine da se sutra pridruže u obilježavanju Dana bijelih traka tako što će na svoje domove vidno istaknuti bijele čaršafe, a na lijevu ruku da stave bijelu traku kako bi zajedno bili glas protiv negiranja počinjenih zločina u opštini Prijedor 1992. godine.

Akcija pod nazivom „Zajedno protiv negiranja“ ima za cilj uključivanje što više predstavnika institucija i običnih građana koji će na simboličan način pokazati solidarnost sa patnjama stanovnika opštine Prijedor 1992. godine.

"Pozivamo sve ljude, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili etničku pripadnost da sutra na svoje domove vidno istaknu bijele čaršafe, a na lijevu ruku da stave bijelu traku kako bismo zajedno bili glas protiv negiranja počinjenih zločina u opštini Prijedor 1992. godine", saopšteno je iz Udruženja.

Tog 31. maja 1992. godine, nakon nasilnog preuzimanja vlasti u opštini Prijedor od strane policijskih i vojnih snaga predvođenih SDS-om, putem lokalne radio-stanice upućen je proglas kojim se svim nesrbima u opštini Prijedor naređuje da svoje kuće označe bijelim čaršafima a prilikom izlaska na ulicu da istaknu bijelu traku oko ruke. Sistem predvođen liderima SDS-a preslika je nacističkih mjera sprovođenih tokom holokausta.

Podsjećamo da je do 31. maja 1992. godine, većina nesrpskog stanovništva Prijedora i okoline bila zatočena u koncentracionim logorima. Preko 30 hiljada ljudi: djece, žena, staraca i muškaraca prošlo je golgote nezamislive ljudskom umu u logorima Omarska, Trnopolje, Keraterm i u još 54 improvizovana mjesta zatočenja.

U Prijedoru je zatvaran svako ko nije imao srpski prefiks u svom etničkom identitetu. U strateškoj kampanji etničkog čišćenja ubijena su 102 djeteta i preko 3.000 civila, a 30.000 zatočenih civila trajno je obilježeno posljedicama proživljene torture.

Lokalne vlasti u Prijedoru, koje su tek nasljednici politike sprovođene devedesetih, do danas ne dozvoljavaju da se ubijenoj prijedorskoj djeci podigne spomen-obilježje. Jedino objašnjenje ovog odnosa je, kako su naveli, identifikacija sa zločincima i otvoreno nekajanje zbog počinjenih zločina.

"Nakon holokausta Evropa je rekla – nikad više. Evropa je '92. zatvorila oči, vrijeme je da ih mi otvorimo.
Vrijeme je da svi mi koji branimo civilizacijske vrijednosti humanizma pokažemo da nećemo dozvoliti fašističkim idejama da gospodare našim životima", poručeno je iz Udruženje žrtava i svjedoka genocida.

(AA)

 

ocijeni
(1 glas)