Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović predstavljanje izbornog programa počeo u Mostaru Istaknuto

Članovima izbornog tijela sa područja Muftijstva mostarskog, kojeg čine glavni imami, predsjednici 14 medžlisa, sabornici i direktor Karađoz-begove medrese, aktuelni reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović danas je u Studentskom hotelu predstavio svoj izborni program na predstojećim izborima za reisu-l-ulemu Islamske zajedncie u BiH.

Njegov program je zasnovan na ostvarenim rezultatima i otpočetim procesima strukturiranja Islamske zajednice (IZ) u kontekstu pozicije, prilika, mogućnosti i realnih potreba njenih članova u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i bošnjačkoj dijaspori.

Na samom početku sastanka, mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović prisutnima je pojasnio razloge najprije prihvatanja, a potom i povlačenja svoje kandidature za funkciju reisu-l-uleme.

„Izborno tijelo sa našeg područja cijenilo je da je to prilika da se i na taj način čuje glas iz Hercegovine. Trudili smo se da ovaj časni proces bude u okvirima pravila i procedura Islamske zajednice, da ne bude narušen i da ostane autonoman i slobodan. Svjedoci smo da je ovaj proces u bitnome u proteklom periodu narušen i zloupotrijebljen, sa primjesama političkog utjecaja i zloupotreba od strane jednog od kandidata i na taj način doveden u poziciju u koju nije trebao biti doveden“, kazao je muftija Dedović.

Naglasio je kako je činom povlačenja kandidature zapravo podržao koncept Zajednice koji se stoljećima razvijao u Bosni i Hercegovini i među muslimanima ovih prostora.

„Taj koncept je dobio nepodijeljeno povjerenje muslimana u našoj zemlji na prošlim izborima za reisu-l-ulemu i on je prepoznat i na Istoku i na Zapadu“, istakao je muftija Dedović.

Reisu-l-ulema Kavazović osvrnuo se na nekoliko bitnih segmenata rada Zajednice u proteklom mandatu ukazavši na njihovu kompleksnost i nužnost daljeg razvijanja. Usvajanje ustavnih promjena, usaglašavanje Statuta i normativnih akata, pogotovo u onim dijelovima Zajednice izvan Bosne i Hercegovine, prema njegovoj ocjeni, bio je jedan od većih izazova s kojima se Zajednica suočavala.

„Nije to bilo nimalo lahko. Na posljednjoj sjednici Sabora stavili smo tačku na tekst usaglašavanja Statuta Islamske zajedncie u Srbiji i Ustava Islamske zajednice u BiH“, rekao je reisu-l-ulema ilustrirajući to činjenicom da u proteklih 28 godina u tim dijelovima nije potpisao nijedan dekret o postavljanju imama.

Kazao je kako su muslimani u tim dijelovima Zajednice dobri i savjesni muslimani i da će im se i u budućnosti posvetiti dužna pažnja.

„Zajednica je živ organizam i uređenje odnosa unutar nije završena stvar. To je proces koji stalno treba normativno uređivati i to je proces koji će trajati“, dodao je.

Najavio je donošenje dva važna, reformska akta, Pravilnik o službi i Pravilnik o članarini, kao i restruktuiranje Sabora koji bi trebao dobiti svoj Sekretarijat, kako bi se unutar Zajednice potrebni akti brže mogli planirati i usvajati.
Govoreći o obrazovnom sistemu Zajednice, naglasio je kako je ono na zavidnom stepenu organiziranosti, ali kako se radi o presudnom pravcu djelovanja i u budućem radu.

„Medrese su svojevrstan majdan za naše fakultete, ali i izvan zemlje, pogotovo u islamskom svijetu. Bilo bi jako važno da ove naše ustanove proširimo i na Banjaluku i Podrinje, jer bismo na taj način poslali važnu poruku tom dijelu Bosne i Hercegovine“, rekao je Kavazović.

Pored dva postojeća naučna instituta koja djeluju u okviru IZ-e Kavazović smatra da bi bilo jako važno pokrenuti institut za proučavanje prošlosti, historije Islamske zajednice u Mostaru, Muzeja islamske umjetnosti i instituta za muzičko nasljeđe muslimana Balkana.

Posebno je akcentirao nužnost formiranja fakulteta u čijem bi nastavnom planu i programu dominirale specifičnosti evropskog kulturnog kruga i ukupnog evropskog nasljeđa gdje bi se školovali kadrovi za rad u džematima širom Evrope.

U tom smislu, ukazao je na potrebu formiranja fonda za stipendiranje najboljih učenika na prestižnim svjetskim univerzitetima. Podsjetio je da su odgojno obrazovni programi poput predškolskog odgoja, mektebske nastave, škola Kur'ana i drugi programi temeljne vrijednosti Zajednice koje na različite načine treba oživljavati.

Pored odgojno obrazovnih programa najvio je osnaživanje socijalnih fondova pomoći džematlijama, povratničkim džematima, medžlisima i penzioniranim imamima, pogotovo onima koji su radni vijek proveli u socijalističkom sistemu kada su im primanja bila jako mala.

„O tome moramo voditi računa, jer radi se o našim imamima koji su vršili hizmet našoj Zajednici“, kazao je reisu-l-ulema.

Kao jedan od vidova povećanja materijalno-finansijskih sredstava i stabiliziranja budžetskih sredstava ukazao je na potrebu redefiniranja vakufa i imovine Islamske zajednice.

„Vakufi mogu biti najstabilniji oslonac IZ-e. Svi oni sada učestvuju u finansiranju Zajednice. Svi drugi fondovi mogu oscilirati, jedina imovina koja je čvrsta su vakufi. Međutim, imamo jako puno parcela koje zovemo vakufima, Jedan dio te imovine nije vakufska, jer vakufska imovina je ona koja ima vakufname. Bit će nam potrebno donijeti novi Pravilnik o vakufskoj imovini i uvažiti to da danas živimo u drugačijem vremenu, zakoni poslovanja su drugačiji i smatram da bi bilo dobro ispitati mogućnosti koncesija i napraviti udružene vakufe, da se pomogne manjim medžlisima da razviju određene vakufe u većim centrima“, pojasnio je reisu-l-ulema.

Govoreći o oblicima organiziranja Zajednice u bošnjačkoj dijaspori najavio je formiranje tri muftijstva, i to za Sjevernu Ameriku, Zapadnu Evropu i Australiju.

„Mi te zajednice moramo dobro organizirati. Moraju biti prepoznatljive od država. Naši muslimani Bošnjaci imaju dobar prijem u tim zemljama“, istakao je reisu-l-ulema.

U završnim opažanjima poručio je da IZ-e jako važan i bitan segment društva i da se kapital koji ima ne smije podcijeniti.

„Smatram da Zajednicu treba voditi smireno i ne treba je konfrontirati sa politikama. Mi nemamo političku moć i ne treba da se otimamo za političku moć, ali imamo kapital koji trebamo čuvati. Zajednica ostaje uz svoj narod i bit će uvijek adresa za sva pitanja našega naroda“, poručio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Nakon njegovog izlaganja sudionici sastanka su iznijeli svoja promišljanja o važnosti očuvanja digniteta, kontinuiteta i autoritativnosti Islamske zajednice.

 

Ocijeni
(0 glasova)

RTV IZ-e "BIR" je institucija koja se bavi proizvodnjom radijskog i televizijskog programa.

Žiro račun:

RTV IZ BIR d.o.o.

141 001 000 529 1515

BBI d.d. Sarajevo