Sarajevo 96.5 MHz | Travnik 90.7 MHz | Zenica 87.7 MHz | Tuzla 95.4 MHz | Mostar 100.9 MHz | Bihać 99.1 MHz | Banja Luka 100.4 MHz

Kotor Varoš 91.6 | Fojnica 90.7 | Doboj 90.1 | Bužim 98.1 | Foča 101.7 | Stolac 88.7 | Višegrad, Goražde 95.9

Bugojno 100.1 | Sanski Most 102.2 | Bratunac 99.3 | Konjic 94.2 | Zavidovići 103.8 | Srebrenik 95.4

 

Slušajte uživo

Izložbom 'U temeljima grada' u Sarajevu se predstavlja Arheološki muzej Zadar

, Objavljeno u Magazin

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ugostit će u petak, 18. maja izložbu "U temeljima grada" Arheološkog muzeja Zadar, čije su autorice stručne koncepcije i postava Natalija Čondić i Morana Vuković.

Živeći u neprekinutom kontinuitetu najmanje tri hiljade godina, grad Zadar je i dalje privlačan kao urbani centar i mjesto za život. U takvom gradu neminovne su promjene, a sve one nose i potrebu za iskopima i novim izgradnjama. Svaki pogled u temelje grada otkriva nešto od njegove bogate prošlosti, a najstariji ostaci, oni iz željeznoga doba, donose saznanja o početku života grada.

Ovom izložbom prikazuju se Jadran i Zadar u 1. mileniju prije nove ere, a probrana arheološka građa razotkriva dio svakodnevnog života zadarskih Liburna, navodi se u saopćenju Zemaljskog muzeja BiH.

Na zadarskom se poluotoku kontinuirano živi već tri hiljade godina. Najstarije naselje, koje je zauzimalo površinu današnje uže gradske jezgre, osnovali su u 9. stoljeću p.n.e. Liburni, jedan od mnoštva naroda koji su tokom željeznoga doba naseljavali područje Mediterana. Sve do dolaska pod izravni utjecaj rimske civilizacije na prijelazu stare u novu eru, Zadar je bio najznačajnije liburnsko utvrđeno naselje – gradina i najveća liburnska trgovačka luka.

Od osnivanja, grad je prešao put razvoja od običnoga naselja do protourbanoga središta koje je zrcalilo opću socijalnu i kulturnu sliku epohe kojoj je pripadalo. Presudnu važnost u tom razvoju imao je povoljan smještaj na samoj sredini istočnoga Jadrana, neposredno uz važne pomorske plovidbene pravce. Izvrstan položaj i značenje koje je u završnim stoljećima stare ere imao kao razvijeni općinski protourbani centar svakako su razlozi zbog kojih su Rimljani u Zadru i osnovali koloniju, rimsko naselje najvišega statusa.

Zbog hiljadugodišnjeg kontinuiteta života na poluotoku i dugog niza različitih građevinskih intervencija nedostaju jasno vidljivi materijalni tragovi željeznodobnoga naselja. Njih se pronalazi u arheološkim slojevima u temeljima današnjega grada. Ti slojevi sadrže pokretnu i nepokretnu materijalnu kulturu čije proučavanje predstavlja temeljni alat za rekonstruiranje načina života zadarskih Liburna.

Izložba donosi saznanja o najstarijoj prošlosti grada, te prvi put prezentira građu pronađenu u željeznodobnim slojevima na nekoliko novijih nalazišta u centru poluotoka.

Osim domaće liburnske željeznodobne keramike, ova postavka prezentira keramički materijal koji je uvožen kontinuirano na ove prostore još od 8. pa do 1. stoljeća p.n.e. sa matičnog grčkog područja te južne Italije. Luksuznost i jedinstvenost ovih predmeta, poput vještih slikarija iz pera grčkog slikara s kraja 5. stoljeća p.n.e., čije se ime otkriva javnosti prvi put baš u Sarajevu, daju još veću čar izložbi i razotkrivaju fini ukus Liburna.

Postavka zadarskog muzeja bit će otvorena do 15. juna.

(FENA)

ocijeni
(1 glas)